2026.17.1.2 Porezno (ne)priznate kamate u obrascu PD
mag. oec. Ivan Podgorski-Boček, ovlašteni porezni savjetnik
Financiranje poslovanja putem zajmova između povezanih osoba uobičajena je poslovna praksa, osobito unutar međunarodnih i domaćih grupa društava. Kamate na takve zajmove u pravilu predstavljaju porezno priznati rashod, ali samo ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o porezu na dobit. Cilj zakonodavca nije ograničiti redovno financiranje poslovanja, već spriječiti smanjenje porezne osnovice primjenom netržišnih kamatnih stopa ili prekomjernim financiranjem dugom.
Pri sastavljanju obrasca PD najčešće se susreću tri skupine porezno nepriznatih kamata:
kamate obračunate po kamatnoj stopi koja odstupa od tržišne između povezanih osoba,
kamate koje nisu priznate zbog primjene pravila tanke kapitalizacije,
kamate koje nisu priznate zbog ograničenja prekoračenih troškova zaduživanja prema ATAD pravilima.
Iako se sva tri ograničenja odnose na kamate, riječ je o različitim institutima koji imaju različitu svrhu, područje primjene i način utvrđivanja porezno nepriznatog iznosa.
Kamate između povezanih osoba i tržišna kamatna stopa
Jedno od osnovnih načela oporezivanja povezanih osoba jest načelo nepristrane tržišne transakcije (arm's length principle). Kada povezane osobe međusobno obavljaju transakcije, porezna osnovica mora se utvrditi kao da je riječ o nepovezanim osobama. To znači da i kamatna stopa mora odgovarati tržišnim uvjetima. Navedeno postupanje propisano je odredbama članka 14. Zakona o porezu na dobit.
Ako tuzemni porezni obveznik plaća kamatu inozemnoj povezanoj osobi po stopi višoj od tržišne, razlika između ugovorene i tržišne kamate smatra se porezno nepriznatim rashodom za koji je potrebno uvećati osnovicu u PD obrascu.
S druge strane, ako tuzemno društvo odobrava zajam inozemnoj povezanoj osobi po kamatnoj stopi nižoj od tržišne, obvezan je uvećati poreznu osnovicu za razliku između obračunate i tržišne kamate jer se smatra da je društvo trebalo ostvariti veći prihod.
Za…
